Nazad
Poslovnik o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
V L A D A
P O S L O V N I K
O RADU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
S a r a j e v o , mart 2003. godine
Na osnovu člana 16. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95 i 19/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
POSLOVNIK
O RADU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I . OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim poslovnikom, u skladu sa odredbama Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 1/94, 8/95 i 19/03), uređuje se unutrašnja organizacija i način rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Vlada) i radnih tijela Vlade, način ravnopravne upotrebe jezika i pisma u pripremi i izradi pisanih materijala, način izvršenja zaključaka i prenošenja ovlaštenja, odnos Vlade prema predsjedniku i potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednik i potpredsjednici Federacije), Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije), odnos prema federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, odnos prema vladama kantona, odnos prema gradonačelnicima i načelnicima općina, odnos prema Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara), način ostvarivanja saradnje s Vladom Republike Srpske i Vladom Brčko - Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Vlada Brčko – Distrikt), način ostvarivanja saradnje s vladama drugih država, javnost rada Vlade, kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade.
Član 2.
Vladu čine premijer/predsjednik Vlade (u daljnjem tekstu: premijer) i 16 ministara, u skladu sa Amandmanom XLIV(1) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije).
Član 3.
U radu Vlade i njenih radnih tijela u upotrebi su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.
Službena pisma su latinica i ćirilica.
Član 4.
Jezici i pisma konstutivnih naroda koriste se tako što su federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave dužna sve materijale, koje dostavljaju Vladi na razmatranje, dostaviti na sva tri jezika konstutivnih naroda i oba pisma.
Distribuiranje materijala članovima Vlade i radnim tijelima Vlade, vrši se na jeziku i pismu prema izjašnjenju članova Vlade i radnih tijela, koje su dužni dostaviti sekretaru Vlade.
Predsjedniku i potpredsjednicima Federacije pisani materijal se dostavlja na jeziku i pismu za koje se oni izjasne.
Pisani materijali Vlade dostavljaju se Parlamentu Federacije na sva tri jezika konstutivnih naroda i oba pisma u po dva primjerka.
Institucijama Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, materijali se dostavljaju na sva tri jezika i oba pisma .
Član 5.
Vlada radi i odlučuje na sjednici.
Član 6.
Ako neko pitanje unutrašnje organizacije i rada Vlade nije uređeno ovim poslovnikom, to pitanje uredit će se zaključkom Vlade.
Član 7.
Premijeru, zamjenicima premijera i članovima Vlade izdaje se iskaznica.
Iskaznica važi za vrijeme trajanja mandata osoba iz stava 1. ovog člana.
Način izdavanja i izgled iskaznice uredit će se posebnim aktom Vlade.
Po isteku mandata član Vlade je dužan vratiti iskaznicu sekretaru Vlade, koja se nakon toga uništava.
II . PREMIJER, ZAMJENICI PREMIJERA I
ČLANOVI VLADE
1. Premijer
Član 8.
Premijer saziva sjednice Vlade i, uz konsultaciju sa zamjenicima premijera, utvrđuje prijedlog dnevnog reda.
Premijer predsjedava sjednicama Vlade.
Član 9.
Premijer potpisuje akte Vlade.
Član 10.
Pored ovlaštenja utvrđenih Ustavom Federacije i zakonom, premijer predstavlja Vladu i obavlja i sljedeće poslove:
- osigurava blagovremeno izvršenje planova, programa rada i zaključaka Vlade;
- inicira razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Vlade;
- ostvaruje saradnju Vlade sa Vijećem ministara, Vladom Republike Srpske i Vladom Brčko – Distrikta ;
- osigurava primjenu ovog poslovnika i drugih akata Vlade i unapređuje unutrašnju organizaciju i rad Vlade;
- osigurava javnost, zakonitost i transparentnost rada Vlade;
- koordinira, komunicira i ostvaruje kontakte i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, i obavlja druge poslove iz nadležnosti Vlade.
2. Zamjenici premijera
Član 11.
Pored ovlaštenja utvrđenih Ustavom Federacije, zamjenici premijera vrše funkciju federalnog ministra i pomažu premijeru u vršenju njegovih poslova.
U odsutnosti premijera i uz njegovu saglasnost, zamjenici premijera vrše poslove koje premijer odredi.
3.Članovi Vlade - federalni ministri
Član 12.
Članovi Vlade - federalni ministri, pored ovlaštenja utvrđenih Ustavom Federacije, imaju pravo i dužnost:
- prisustvovati sjednicama Vlade;
- učestvovati u raspravljanju i odlučivanju o svim pitanjima o kojima se raspravlja na sjednicama Vlade;
- predložiti utvrđivanje stava Vlade o određenom pitanju;
- učestvovati u konsultacijama o određenim pitanjima koje organiziraju organi i tijela Federacije;
- informirati se o toku priprema određenog materijala i upoznati se s mogućim rješenjima i alternativama;
- pokrenuti inicijativu za pripremanje i donošenje zakona i drugih propisa koje predlaže Vlada i propisa i općih akata koje donosi Vlada;
- po određenim pitanjima učestvovati u konsultacijama;
- glasati o pitanjima koja su predmet rasprave i odlučivanja na sjednici Vlade.
Članovi Vlade imaju i druga prava i dužnosti u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisom i propisom donesenim na osnovu zakona i ovog poslovnika.
Članovi Vlade odgovorni su za svoj rad premijeru, predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Parlamentu Federacije.
4. Sekretar Vlade
Član 13.
Sekretar Vlade vrši poslove utvrđene Zakonom o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95 i 19/03) a naročito:
- pomaže premijeru i zamjenicima premijera u pripremanju i održavanju sjednica Vlade;
- brine se o pripremanju i blagovremenom dostavljanju kompletnih materijala , lektorisanih na jezicima i pismima konstutivnih naroda i osiguranju odgovarajućih uvjeta za rad Vlade;
- ostvaruje saradnju s resornim federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave i drugim organima i tijelima o pitanjima koja se odnose na izvršenje programskih i drugih zadataka Vlade, odnosno priprema sjednica;
- koordinira rad radnih tijela Vlade i brine se o blagovremenom dostavljanju potrebnih materijala za rad i odlučivanje na sjednicama radnih tijela;
- nakon sjednice Vlade, a najkasnije u roku od tri dana, osigurava izradu i dostavljanje na potpis zaključaka, stavova i odluka Vlade i stara se o njihovom izvršenju;
- jednom mjesečno, a u drugim slučajevima u skladu sa odlukom Vlade, Vladi dostavlja informaciju o izvršenju programa rada za tekuću godinu uključivši i informaciju o izvršenju zaključaka, stavova, odluka i drugih akata Vlade;
- brine se o blagovremenom dostavljanju Parlamentu Federacije nacrta, odnosno, prijedloga zakona i drugih propisa, izvještaja, platformi, analiza i drugih materijala u skladu sa programskim i drugim obavezama Vlade ;
- osigurava stručnu i tehničku podršku za rad Vlade i radnih i drugih tijela Vlade;
- rukovodi Stručnom službom Vlade;
- obavlja i druge poslove po nalogu Vlade, premijera, odnosno zamjenika premijera.
Član 14.
Sekretar Vlade je naredbodavac za izvršenje finansijskog plana Vlade.
Član 15.
Sekretar Vlade potpisuje akte koji su u djelokrugu poslova sekretara.
III . UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VLADE
1. Radna tijela Vlade
Član 16.
Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vlade i davanja prijedloga i mišljenja iz svoje nadležnosti, Vlada ima sljedeća radna tijela:
1. Komisiju za odbranu i sigurnost;
2. Komisiju za ekonomski razvoj;
3. Komisiju za pitanja ljudskih prava,nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđa i uprave;
4. Komisiju za društvene djelatnosti;
5. Komisiju za strategiju razvoja i sigurnost prometa;
6. Komisiju za administrativna pitanja.
Član 17.
Komisije iz člana 16. ovog poslovnika, prije nego se određeno pitanje stavi na dnevni red sjednice Vlade, razmatraju ta pitanja i o njima utvrđuju mišljenja, zauzimaju stavove ili donose zaključke.
Nacrti zakona i drugih propisa, te drugi materijali dostavljeni Vladi od strane federalnih ministarstava ili drugih tijela federalne uprave ili drugih obrađivača, mogu se uvrstiti u dnevni red sjednice Vlade, samo ako sadrže i izvještaj odgovarajućeg radnog tijela Vlade, mišljenje Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva finansija Federalnog ministarstva financija i Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured za zakonodavstvo)
Sekretar Vlade brine se o ispunjenju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog člana.
Član 18.
Komisija za odbranu i sigurnost razmatra pitanja koja se odnose na sljedeće oblasti: odbranu, Vojsku Federacije , unutrašnje poslove i policiju, sigurnost, državljanstvo i putne isprave državljana Federacije, civilnu zaštitu, protivpožarnu zaštitu, zaštitu od elementarnih nepogoda, uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i druga pitanja od značaja za odbranu, zaštitu i sigurnost.
Član 19.
Komisija za ekonomski razvoj razmatra pitanja koja se odnose na sljedeće oblasti: provođenje privredne reforme, privatizaciju, energiju, rudarstvo i industriju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, stambenu politiku, promet i komunikacije, poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i veterinarstvo, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, zapošljavanje, tržište i cijene, finansije, bankarstvo, carine, poreze i druge prihode, osiguranje imovine i lica, igre na sreću, robne rezerve, kao i rješavanje ekonomskog aspekta pitanja iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta i druga pitanja iz oblasti ekonomske politike.
Član 20.
Komisija za pitanja ljudskih prava, nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđe i upravu razmatra pitanja koja se odnose na slijedeće oblasti: ostvarivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, civilnog društva, ustavnosti i zakonitosti, izborni sistem, političko-teritorijalnu organizaciju Federacije, grb, zastavu i pečat Federacije, udruženja građana, fondacije, političke organizacije, tužilaštvo, krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje, amnestiju i pomilovanje, sudske postupke i upravni postupak, pravobranilaštvo, izvršenje krivičnih sankcija, upravu, radne odnose i plaće u upravi, notare, statistiku, arhivu, advokaturu, obligacione i imovinsko-pravne odnose, kancelarijsko poslovanje, pravilnike o unutrašnjoj organizaciji federalnih organa uprave i drugih tijela federalne uprave i druga pitanja koja se odnose na sudsku vlast i organe uprave i druga tijela uprave.
Član 21.
Komisija za društvene djelatnosti razmatra pitanja koja se odnose na osiguravanje najvećeg nivoa međunarodnopriznatih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda i primjenu evropskih standarda u svim oblastima društvenog života, a posebno u oblasti: zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta, radnih odnosa u privrednim i društvenim djelatnostima, penzijsko-invalidskog osiguranja, boračko-invalidske zaštite, provođenja Aneksa VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i socijalne politike.
Član 22.
Komisija za strategiju razvoja i sigurnost prometa razmatra pitanja koja se odnose na sljedeće oblasti: razvijanja preventive, ostvarivanja koordinacije i podsticanja saradnje na unapredjenju sigurnosti prometa i proučavanja pojedinih pitanja iz oblasti koje obuhvataju cestovni, željeznički, plovidbeni, cjevovodni i zračni promet, prioritetne projekte i programe razvoja cesta, željeznica, zračnog transporta, unutrašnjeg vodnog i pomorskog prometa, ekonomičnu i racionalnu transportnu infrakstruturu, medjunarodne veze sa susjednim i evropskim državama, tržišno konkuretni intermodalni transportni sistem, transportne operacije i propise na osnovu evropskih normi integracija u Evropsku uniju kao intergrativni dio PAN- evropske mreže.
Član 23.
Komisija za administrativna pitanja obavlja poslove koji se odnose na imenovanje ili postavljanje rukovodioca i rukovodećih službenika federalnih organa uprave i drugih tijela federalne uprave, kao i stručnih i drugih službi i tijela koje po zakonu imenuje ili postavlja Vlada nakon zakonski provedene procedure i za te rukovodioce i rukovodeće službenike priprema odgovarajuća rješenja za imenovanje, odnosno postavljenje; priprema rješenja o plaćama i drugim primanjima rukovodioca i zamjenika rukovodioca navedenih organa i tijela, kao i druga rješenja i akta o radnopravnom statusu tih rukovodioca, zamjenika rukovodioca i rukovodećih službenika, o pitanjima koja su, u skladu sa zakonom, u nadležnosti Vlade; obavlja poslove koji se odnose na stambena pitanja za potrebe Vlade i, po potrebi, rukovodećih službenika i o tim pitanjima priprema odgovarajuća rješenja i druga akta; stara se o privremenom smještaju članova Vlade i, po potrebi, rukovodećih službenika, u skladu sa zakonom i drugim propisima i obavlja druge poslove koji se zaključkom Vlade stave u nadležnost Komisije.
Član 24.
U vršenju poslova iz svoga djelokruga, komisije iz člana 16. ovog poslovnika, nakon razmatranja pitanja koja će biti uvrštena u dnevni red sjednice Vlade, izvještaj o tom pitanju dostavljaju sekretaru Vlade.
Izvještaji treba da sadrže mišljenja, stavove ili zaključke kojima će se doprinijeti rješenju određenog pitanja i efikasnijem radu Vlade.
Član 25.
Komisije iz člana 16 ovog poslovnika, sačinjavaju predsjednik i članovi komisije.
Predsjednici komisija su:
- Komisije za odbranu i sigurnost - premijer,
- Komisije za ekonomski razvoj – federalni ministar finansija – federalni ministar financija,
-Komisije za pitanja ljudskih prava, nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđa i uprave - federalni ministar pravde,
- Komisije za društvene djelatnosti - federalni ministar kulture i sporta – federalni ministar kulture i športa,
- Komisije za strategiju razvoja i sigurnost prometa - federalni ministar prometa i komunikacija,
- Komisije za administrativna pitanja - federalni ministar rada i socijalne politike.
Članove komisije imenuje Vlada iz reda članova Vlade i iz federalnih ministarstava i drugih organa i tijela federalne uprave.
Aktom o osnivaju komisije određuje se sastav i broj članova komisije.
Stručne, administrativne i druge poslove za rad komisija obavlja Stručna služba Vlade.
Član 26.
Komisije rade u sjednicama.
Članovi komisije imaju pravo i dužnost da učestvuju u razmatranju svih pitanja iz nadležnosti komisije i da predlažu razmatranje pojedinih pitanja na komisiji.
Komisija utvrđuje svoja mišljenja i prijedloge o propisu i drugom materijalu koji je razmatrala.
Član 27.
Sekretar Vlade osigurava da propise i druge materijale koje Vladi dostavljaju federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave ili drugi obrađivači pojedinih pitanja odmah po primitku dostavlja odgovarajućoj komisiji, odnosno radnom tijelu Vlade na razmatranje na sjednici radnog tijela.
Predsjednik komisije stara se o pripremama sjednice komisije, saziva sjednice komisije po vlastitoj inicijativi ili na prijedlog članova komisije, premijera, zamjenika premijera ili po zaključku Vlade.
Član 28.
Federalna ministarstva i drugi organi federalne uprave obavezni su propise i druge materijale iz svoje nadležnosti, pripremljene za sjednicu Vlade, dostaviti komisiji na razmatranje najkasnije sedam dana prije održavanja sjednice Vlade, a u hitnim slučajevima taj rok može biti najkasnije jedan dan prije održavanja sjednice Vlade.
Prilikom razmatranja propisa i drugih materijala, komisija daje konstatacije i ocjene o razmotrenom materijalu, prijedloge za izmjene ili dopune, odnosno doradu propisa ili materijala i konstatira da li se predlagač propisa, odnosno materijala saglasio sa mišljenjima i prijedlozima komisije, a ako nije, onda se navode razlozi zbog kojih se predlagač nije saglasio sa mišljenjem i prijedlozima komisije.
Kada se radi o prednacrtima i nacrtima propisa, organi iz stava 1. ovog člana, te propise dostavljaju komisiji nakon što se prethodno izvrši usklađivanje propisa sa mišljenjem tijela iz člana 37. ovog poslovnika.
Član 29.
Komisija, odnosno drugo radno tijelo svoje izvještaje dostavlja sekretaru Vlade i federalnom ministarstvu, odnosno obrađivaču čiji je propis, odnosno materijal razmatrala.
Federalno ministarstvo je dužno uskladiti propis, odnosno materijal sa mišljenjem i prijedlozima komisije i pripremiti izjašnjenje o tom mišljenju, a nakon toga propis, odnosno materijal dostaviti Vladi na razmatranje. Uz propis, odnosno materijal ministarstva su obavezna dostaviti mišljenje i prijedloge komisije, kao i svoje izjašnjenje o tom mišljenju.
Član 30.
U pogledu pripremanja i sazivanja sjednica, utvrđivanja dnevnog reda i rada na sjednicama komisije, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog poslovnika, koje se odnose na sjednice Vlade.
O toku sjednice komisije vodi se zapisnik.
Član 31.
Vlada može, u slučaju potrebe, posebnim aktom osnovati povremene ad hoc komisije ili druga ad hoc tijela.
Aktom o osnivanju komisije ili drugog radnog tijela utvrđuje se sastav, nadležnost, način rada i rok do kada će to tijelo, odnosno komisija raditi.
2. Programiranje rada
Član 32.
Vlada donosi godišnji program rada Vlade, po pravilu, do početka kalendarske godine.
Program rada sadrži najznačajnije zadatke koje Vlada treba da izvrši u toku godine, nosioce priprema materijala, rokove u kojima će se pojedina pitanja razmatrati, a prema potrebi i kraća obrazloženja za programirane zadatke.
Član 33.
Prijedlog pitanja za program rada daju članovi Vlade, federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave i radna tijela Vlade, polazeći od Ustava Federacije, federalnog zakona kojim su utvrđena prava i dužnosti Vlade i ustavnih ovlaštenja premijera.
Prijedlog programa rada na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog člana, priprema radno tijelo Vlade koje se obrazuje za izvršenje ovog zadatka.
Član 34.
Federalno ministarstvo i drugo tijelo federalne uprave, ako smatra da ne može ili ako ne može u roku izvršiti neki od utvrđenih zadataka iz Programa rada Vlade, blagovremeno pismeno obavještava o tome Vladu.
3. Pripremanje sjednica Vlade
Član 35.
Materijale za razmatranje na sjednici Vlade, obrađivač dostavlja sekretaru Vlade u formi:
- prednacrta propisa, radi utvrđivanja nacrta kojeg Vlada dostavlja Parlamentu Federacije;
- nacrta propisa, odnosno drugog općeg akta radi utvrđivanja prijedloga koji se dostavlja Parlamentu Federacije;
- nacrta općeg akta, radi utvrđivanja prijedloga koji Vlada dostavlja predsjedniku i potpredsjednicima Federacije;
- prijedloga propisa i drugih općih akata koje donosi Vlada;
- programa, planova, analiza, informacija, izvještaja, mišljenja i zaključaka.
Član 36.
Uz prednacrt, odnosno nacrt zakona i drugog propisa, mora da postoji obrazloženje koje sadrži: ustavni, odnosno zakonski osnov, razloge za donošenje propisa, načela na kojima treba da se urede odnosi,obrazloženje predloženih pravnih rješenja, visina i izvor finansijskih sredstava potrebnih za provođenje propisa, načina izvršenja propisa, što obuhvata da li je za provođenje zakona potrebno donositi podzakonske propise i koji organ donosi te propise.
Ako se predlaže donošenje zakona po skraćenom ili hitnom postupku, u skladu sa poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije, moraju se u posebnom aktu navesti konkretni razlozi zbog kojih je neophodno da se zakon donese po skraćenom, odnosno hitnom postupku.
Kada se predlažu izmjene i dopune propisa, u obrazloženju treba da se navedu konkretni razlozi za izmjene i dopune i problemi koji su nastali u njegovom provođenju.
Uz nacrt, odnosno prijedlog propisa kojim se vrše izmjene i dopune postojećeg propisa, mora se podnijeti i tekst odredaba propisa koje se mijenjaju ili dopunjuju.
Propis ili opći akt koji donosi Vlada, dostavlja se Vladi u formi prijedloga i u obliku u kome se donose ti propisi, sa obrazloženjem.
Član 37.
U pripremi prednacrta, nacrta i prijedloga propisa, odnosno drugog općeg akta, prije dostavljanja Vladi, obrađivač obavezno usklađuje njihov tekst, odnosno pribavlja mišljenje od:
- Ureda za zakonodavstvo, u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom i metodološkim jedinstvom u izradi propisa;
- Federalnog ministarstva pravde, u pogledu odredaba o sankcijama i odredaba koje se odnose na organizaciju organa uprave i drugih tijela uprave;
- Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija, u pogledu finansijskih sredstava potrebnih za izvršenje propisa.
Federalni organi uprave i druga tijela federalne uprave obavezni su blagovremeno zatražiti mišljenje od tijela iz stava 1. ovog člana i sa tim tijelima uskladiti date primjedbe i sugestije, a naročito primjedbe koje se odnose na usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom i metodološkim jedinstvom u izradi zakona i drugih propisa, na koja ukaže Ured za zakonodavstvo, a ako se neka primjedba ili sugestija ne može prihvatiti dužni su dati pismeno izjašnjenje.
Obaveza usklađivanja sa mišljenjem iz stava 2. ovog člana, odnosi se na prednacrte, nacrte i prijedloge zakona, kao i na propise i opće akte koje donosi Vlada i podzakonske propise i opće akte koje, u skladu sa zakonom, donose rukovodioci federalnih tijela uprave.
Propisi iz stava 1. ovog člana, moraju da sadrže obrazloženje predviđeno u stavu 1. člana 36. ovog poslovnika i izjašnjenje obrađivača povodom mišljenja tijela iz stava 1. ovog člana. U prilogu tih propisa dostavljaju se i mišljenja navedenih tijela.
Član 38.
Tijela iz člana 37. stava 1. ovog poslovnika kojima su, radi davanja mišljenja, dostavljeni prednacrti i nacrti, odnosno prijedlozi propisa, dužni su da daju mišljenje obrađivaču po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, a ako se radi o propisu kojim se uređuje pitanje sistema ili drugo složenije pitanje u roku od 15 dana od dana kada to obrađivač zatraži.
Član 39.
Analizom se u pojedinim oblastima ili o pojedinim pitanjima iz određene oblasti, za određeni vremenski period, potpunije ocjenjuje postojeće stanje i ukazuje na uzroke i posljedice takvog stanja.
Analiza treba da sadrži prijedloge zaključaka u pogledu preduzimanja potrebnih mjera ili donošenja propisa i općih akata i može biti potkrijepljena odgovarijućim dokumentacionim materijalom.
Član 40.
Informacijom se Vlada obavještava o određenim pitanjima odnosno problemima.
Informacija obavezno sadrži podatke koji omogućavaju ocjenu stanja i prijedloge zaključaka.
Član 41.
U izvještaju se prikazuje rad, problemi u radu i rezultati postignuti u pojedinim oblastima u određenom vremenskom periodu, a naročito u pogledu provođenja utvrđene politike i izvršavanja propisa Parlamenta Federacije i propisa Vlade.
Izvještaj se podnosi i radi informiranja Vlade o izvršenju određenog zaključka.
Član 42.
Prijedlozi zaključaka, odnosno stavova datih u materijalima izlažu se u obliku u kojem Vlada treba da ih usvoji.
Zaključci sadrže prijedloge konkretnih mjera, kao i radne zadatke za federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave sa rokovima za njihovo izvršenje.
Član 43.
Na materijalu povjerljive prirode obradivač označava posebnom vidnom oznakom stepen povjerljivosti i određuje način njegovog korištenja, u skladu sa propisima.
O strogo povjerljivim materijalima i materijalima koji predstavljaju državnu tajnu, vodi se posebna evidencija i ti materijali se poslije korištenja vraćaju obrađivaču.
Član 44.
Materijali koji nisu sačinjeni u obliku i na način kako je propisano u čl.35. do 42. ovog poslovnika, sekretar Vlade vraća obrađivaču na upotpunjavanje.
Sekretar Vlade posebno pazi na to da li postoje mišljenja organa iz člana 37. ovog poslovnika, kada se radi o prednacrtima i nacrtima zakona i drugih propisa, i ako nema tih mišljenja, obavezan je te propise vratiti obrađivaču sa uputom o pribavljanju mišljenja navedenih organa.
Materijale i druge zahtjeve i prijedloge dostavljene Vladi za čije razmatranje nije nadležna Vlada, sekretar Vlade upućuje nadležnim organima, o čemu se obavještava podnosilac.
4. Sazivanje sjednica Vlade i utvrđivanje dnevnog reda
Član 45.
Premijer saziva sjednicu Vlade pismenim putem.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti premijera, sjednice Vlade saziva jedan od zamjenika premijera, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti oba zamjenika premijera, član Vlade kojeg odredi premijer, odnosno zamjenici premijera.
Član 46.
Pozivi za sjednicu Vlade sa odgovarajućim materijalima dostavljaju se članovima Vlade, sekretaru Ureda za zakonodavstvo i direktoru Ureda za informiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine: u daljnjem tekstu: Ured za informiranje), najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Materijali za sjednice Vlade dostavit će se radi upoznavanja i praćenja i drugim osobama, ako to odluči premijer.
U hitnim slučajevima premijer, uz konsultaciju sa zamjenicima premijera, saziva sjednicu i u kraćem roku.
U slučaju iz stava 3. ovog člana, materijali za sjednicu Vlade mogu se dostaviti i neposredno prije održavanja sjednice ili na samoj sjednici, i to samo oni materijali zbog kojih je i sazvana sjednica u kraćem roku.
Član 47.
Pored članova Vlade i sekretara Vlade, sjednici Vlade prisustvuju: sekretar Ureda za zakonodavstvo, predstavnici Stručne službe koji prate rad sjednice i realizaciju zaključaka, stavova i odluka Vlade, predstavnici Ureda za informiranje, te magnetofonski snimatelj sjednice.
O prisustvu pretstavnika Stručne službe, Ureda za informiranje i drugih osoba, odlučuje premijer.
Član 48.
O sazivanju sjednice Vlade, članove Vlade izvještava sekretar Vlade dostavljanjem poziva.
Poziv za sjednicu sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, obavještenje o tome koji su materijali dostavljeni ranije, koji se materijali dostavljaju uz poziv, a koji će biti dostavljeni naknadno, kao i druga obavještenja od značaja za održavanje sjednice.
Član 49.
Vlada po pravilu održava sjednice jedanput nedjeljno, po pravilu, četvrtkom.
Vlada po pravilu jedanput mjesečno vrši analizu realizacije zaključaka i odluka Vlade sa prethodnih sjednica.
Član 50.
Sjednice Vlade održavaju se u sjedištu Vlade.
Svaka četvrta sjednica Vlade održava se u Mostaru.
Izuzetno, Vlada može održati sjednicu Vlade u drugom mjestu na teritoriji Federacije, o čemu odlučuje premijer u dogovoru sa zamjenicima premijera.
5. Održavanje, tok sjednice i odlučivanje na sjednici Vlade.
Član 51.
Sjednicama Vlade predsjedava premijer.
Kada je premijer odsutan ili spriječen, sjednici Vlade predsjedava jedan od zamjenika premijera, a u slučajevima iz člana 45. stava 2. ovog poslovnika, sjednici Vlade predsjedava član Vlade.
Član 52.
Premijer, odnosno predsjedavajući može odlučiti da se ograniči vrijeme izlaganja na sjednicama Vlade. O održavanju reda na sjednicama brine se premijer, odnosno predsjedavajući.
Član 53.
Prije nego što predloži dnevni red premijer, odnosno predsjedavajući, utvrđuje da li postoji kvorum za rad Vlade.
Vlada može održati sjednicu ako sjednici prisustvuje više od polovice članova Vlade.
Član 54.
Kad se utvrdi da postoji kvorum za rad Vlade, premijer, odnosno predsjedavajući otvara sjednicu i pita članove Vlade da li imaju primjedbi na zapisnik sa prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe odlučuje Vlada, nakon čega premijer, odnosno predsjedavajući konstatuje da je usvojen zapisnik, uz eventualne usvojene primjedbe.
Član 55.
Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice, pristupa se utvrđivanju dnevnog reda sjednice Vlade. O predloženom dnevnom redu premijer, odnosno predsjedavajući, po potrebi, daje objašnjenja.
Članovi Vlade imaju pravo predložiti izmjene i dopune predloženog dnevnog reda. O tim prijedlozima odlučuje Vlada.
Dnevni red je usvojen kad ga prihvati Vlada.
Član 56.
Nakon usvajanja dnevnog reda pristupa se razmatranju materijala prema utvrđenom dnevnom redu.
Član 57.
Vlada odluke donosi većinom glasova prisutnih članova Vlade.
Član 58.
Vlada odluke donosi glasanjem.
Glasanje je javno.
Glasanje na sjednici Vlade vrši se izjašnjavanjem "za" ili "protiv" prijedloga.
Član Vlade može se uzdržati od glasanja.
Rezultate glasanja utvrđuje sekretar Vlade.
Član 59.
Materijal koji se razmatra na sjednici, Vlada može primiti na znanje, usvojiti u cjelini, prihvatiti djelomično ili vratiti obrađivaču radi ponovne izrade i dopune.
Vlada se izjašnjava o predloženim zaključcima koje može usvojiti u cjelini ili djelomično, izmijeniti ili dopuniti, odnosno donijeti nove zaključke.
Član 60.
Kada se na sjednici Vlade razmatra prednacrt ili nacrt zakona, obrađivač je dužan dati kraće uvodne napomene nakon čega se vodi načelna rasprava, a zatim rasprava o pojedinostima.
Po utvrđivanju nacrta, odnosno prijedloga zakona, obrađivač je dužan postupiti po zaključku Vlade, ugraditi u tekst zakona primjedbe Vlade i tako dorađeni tekst dostaviti sekretaru Vlade, radi dostavljanja nacrta, odnosno prijedloga zakona Parlamentu Federacije na razmatranje.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana, odnose se i za slučaj kada se na sjednici Vlade razmatraju propisi koje donosi Vlada.
Član 61.
Kada se na sjednici Vlade razmatraju analize, izvještaji, informacije, planovi, programi i drugi materijali, Vlada nakon rasprave utvrđuje odgovarajući zaključak ili stav.
Obrađivač materijala iz stava 1. ovog člana, obavezan je, u saradnji sa Stručnom službom Vlade, postupiti po utvrđenim zaključcima i stavovima.
Član 62.
O toku sjednice Vlade vodi se zapisnik.
O vođenju zapisnika brine se sekretar Vlade.
U zapisnik se unosi: redni broj sjednice, ime predsjedavajućeg, imena prisutnih i odsutnih članova Vlade, imena lica koja po pozivu prisustvuju na sjednici, dan i sat početka i završetka sjednice, dnevni red i zaključci doneseni o pojedinim pitanjima.
Ako je potrebno, u zapisnik se unose i najbitnije konstatacije i ocjene koje je utvrdila Vlada o određenom pitanju.
Svaki član Vlade ima pravo da traži da se njegove izjave i prijedlozi unesu u zapisnik. Zapisnik se, po pravilu, usvaja na narednoj sjednici Vlade.
Član 63.
Usvojeni zapisnik potpisuje premijer i sekretar Vlade, odnosno zamjenik premijera ili član Vlade koji je predsjedavao sjednicom Vlade.
Usvojeni zapisnik ovjerava se pečatom Vlade.
O čuvanju ovjerenog zapisnika brine se sekretar Vlade.
Zapisnik s povjerljivim sadržajem označava se stupnjem povjerljivosti, na način kako su označeni materijali za sjednicu Vlade s povjerljivim sadržajem.
Član 64.
Zapisnik se umnožava u određenom broju primjeraka i dostavlja članovima Vlade.
Izvodi iz zapisnika dostavljaju se federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave na koje se taj dio zapisnika Vlade odnosi.
Član 65.
Na sjednicama Vlade obavlja se magnetofonsko snimanje ili se osiguravaju stenografske bilješke ako uvjeti rada to omogućavaju.
Magnetofonski snimci odnosno stenografske bilješke iz stava 1. ovog člana, na njihov zahtjev, dostavljaju se predsjedniku, odnosno potpredsjednicima Federacije.
Magnetofonski snimci odnosno stenografske bilješke smatraju se povjerljivim materijalom, ako Vlada za pojedine slučajeve ne odredi drugačije.
Članovi Vlade imaju pravo na korištenje magnetofonskog snimka ili stenografskih bilješki.
6.Način izvršenja zaključaka Vlade i prenošenje ovlaštenja
Član 66.
Sekretar Vlade dužan je u roku od tri dana od dana održavanja sjednice Vlade dostaviti zaključke federalnim ministarstvima i drugim tijelima na koje se zaključak odnosi, radi realizovanja zadataka utvrđenih zaključkom.
Federalni ministri i drugi rukovodioci federalnih tijela uprave dužni su postupiti po zaključku iz stava 1. ovog člana i blagovremeno pismeno obavijestiti sekretara Vlade o realizaciji zadataka utvrđenog zaključkom.
Ako Vlada zaduži neko federalno ministarstvo da vrši određeni posao, to je ministarstvo dužno postupiti po tom zaduženju i blagovremeno izvjestiti Vladu o izvršenju posla na osnovu dobijenog ovlaštenja.
IV . SAVJETODAVNA TIJELA VLADE
Član 67.
Za razmatranje određenih pravnih, odnosno ekonomskih pitanja iz nadležnosti Vlade i federalnih tijela uprave, postoje kao savjetodavna i stručna tijela Vlade: Pravni savjet Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravni savjet) i Ekonomski savjet Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Ekonomski savjet).
Član 68.
Pravni savjet razmatra, na zahtjev Vlade ili federalnih tijela uprave, prednacrte ili nacrte zakona i drugih propisa, posebno sistemskih i složenih zakona, kao i druga pravna
pitanja iz nadležnosti Vlade i daje Vladi, odnosno federalnim tijelima uprave, svoja mišljenja i prijedloge o tim pitanjima.
Član 69.
Ekonomski savjet razmatra, na zahtjev Vlade ili federalnih organa uprave, prednacrte ili nacrte zakona i drugih propisa sa područja privrednog, monetarno-kreditnog i finansijskog sistema, kao i druga važnija pitanja ekonomske prirode iz nadležnosti Vlade i daje Vladi i federalnim tijelima uprave svoja mišljenja i prijedloge o tim pitanjima.
Član 70.
Vlada posebnim aktom utvrđuje sastav i broj članova Pravnog savjeta, odnosno Ekonomskog savjeta.
U sastav savjeta iz stava 1. ovog člana, imenuju se pravni, ekonomski i drugi stručnjaci sa fakulteta i drugih naučnih institucija.
Član 71.
Stručne i administrativne poslove za potrebe rada Pravnog savjeta i Ekonomskog savjeta vrši Stručna služba Vlade.
Član 72.
Pravni savjet, odnosno Ekonomski savjet razmatra određeno pitanje onda kada Vlada zatraži da ti savjeti razmotre određeno pravno, odnosno ekonomsko pitanje iz nadležnosti Vlade ili federalnih tijela uprave i da o tom pitanju daju svoje stručno mišljenje, odnosno prijedlog.
V . ODNOS VLADE PREMA PREDSJEDNIKU I POTPREDSJEDNICIMA FEDERACIJE
Član 73.
Vlada ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornosti prema predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom.
Vlada izvještava predsjednika i potpredsjednike Federacije o pitanjima iz svoje nadležnosti po svojoj inicijativi, ili kada to oni od nje zatraže.
Član 74.
Najmanje jednom u tri mjeseca, a prema potrebi i ranije, na inicijativu predsjednika i potpredsjednika Federacije mogu se održati radno-konsultativni sastanci sa premijerom i
zamjenicima premijera s ciljem praćenja izvršenja, odnosno unapređenja rada organa i tijela Federacije u izvršenju programskih ciljeva i zadataka.
Radnokonsultativne sastanke iz stava 1. ovog člana organizira predsjednik Federacije u dogovoru sa potpredsjednicima Federacije.
Član 75.
O održavanju sjednice Vlade obavještavaju se predsjednik i potpredsjednici Federacije, uz dostavljanje dnevnog reda i materijala za sjednicu.
Sjednicama Vlade mogu biti prisutni i učestvovati u raspravi predsjednik i potpredsjednici Federacije.
Član 76.
Ako predsjednik i potpredsjednici Federacije zatraže da Vlada obavi raspravu o pojedinim pitanjima, premijer je dužan zakazati sjednicu Vlade i staviti to pitanje na dnevni red.
Sjednicama Vlade iz stava 1. ovog člana, prisustvuju predsjednik i potpredsjednici Federacije.
VI . ODNOS VLADE PREMA PARLAMENTU FEDERACIJE
Član 77.
Vlada ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornosti prema Parlamentu Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom.
Član 78.
Vlada može izvještavati Parlament Federacije o svom radu podnošenjem ekspozea.
Ekspoze podnosi premijer, odnosno član Vlade kojeg odredi premijer.
Premijer predstavlja Vladu na sjednici doma Parlamenta Federacije.
Zamjenik premijera, odnosno član Vlade kojeg odredi premijer, predstavlja Vladu na sjednicama doma Parlamenta Federacije, u skladu sa zaključcima Vlade.
Član 79.
Svi članovi Vlade dužni su prisustvovati sjednici doma Parlamenta Federacije i pratiti njen rad, a naročito kada se na sjednici Parlamenta Federacije raspravlja o propisu i drugom materijalu iz nadležnosti odgovarajućeg federalnog ministarstva.
Ako iz objektivnih razloga sjednici doma Parlamenta Federacije ne može prisustvovati ministar, u tom slučaju sjednici treba da prisustvuje rukovodeći službenik kojeg odredi ministar.
Član 80.
Kada se na domovima Parlamenta Federacije razmatraju nacrti ili prijedlozi zakona, Vlada određuje predstavnika Vlade koji će zastupati Vladu na Parlamentu Federacije.
Za predstavnika Vlade određuje se federalni ministar, odnosno rukovodilac drugog tijela federalne uprave, koji je obrađivač zakona.
Predstavnik Vlade ovlašten je da izlaže stav Vlade o predloženom nacrtu, odnosno prijedlogu zakona i daje objašnjenja o amandmanima koje je podnijela Vlada na prijedlog zakona, ako su takvi amamndmani podneseni.
Član 81.
Vlada određuje svoje povjerenike za davanja stručnih i drugih objašnjenja kada se na radnim tijelima domova Parlamenta Federacije pretresaju nacrti, odnosno prijedlozi zakona i drugi materijali koje je Vlada predložila Parlamentu Federacije.
Vlada određuje povjerenike iz reda rukovodnih službenika iz federalnih ministarstava i drugih organa i tijela federalne uprave i Stručne službe Vlade, s tim što sjednicama radnih tijela iz stava 1. ovog člana, učestvuju i predstavnici Ureda za zakonodavstvo koje odredi sekretar Ureda za zakonodavstvo.
Član 82.
Ako na sjednici doma Parlamenta Federacije budu podneseni amandmani na prijedlog zakona, predstavnik Vlade je dužan o tim amandmanima odmah izvjesti premijera.
Premijer je dužan odmah održati sjednicu Vlade radi razmatranja podnesenih amandmana.
Izuzetno, ako ima manji broj amandmana kojima se ne mijenjaju suštinska pitanja prijedloga zakona, a radi se o hitnosti, premijer ili Vlada mogu ovlastiti predstavnika Vlade da prihvati ili odbije takve amandmane, bez održavanja sjednice Vlade.
Član 83.
Vlada se može u cjelini ili djelomično saglasiti s amandmanima koje su podnijela radna tijela Parlamenta Federacije, klubovi poslanika i delegata, odnosno poslanici i delegati, a može povodom tih amandmana, utvrditi i svoje amandmane.
Amandmani iz stava 1. ovog člana, sa kojima se saglasila Vlada, odnosno utvrdila svoje amandmane, postaju sastavni dio prijedloga zakona koji je Vlada podnijela Parlamentu Federacije.
Vlada može zaključiti da, povodom podnesenog amandmana od strane radnog tijela domova Parlamenta Federacije, klubova poslanika i delegata, odnosno poslanika i delegata predstavnici Vlade pokušaju naći zajedničko rješenje s podnosiocem amandmana.
Vlada može na prijedlog zakona koji je dostavljen Parlamentu Federacije utvrditi svoje amandmane i ti amandmani postaju sastavni dio prijedloga zakona. Ovi amandmani podnose se pismeno sa odgovarajućim obrazloženjem. Pripremu amandmana vrši federalno ministarstvo koje je bilo obrađivač prijedloga zakona na koji se podnosi amandman.
Član 84.
Vlada može povodom podnesenih amandmana ili iz drugih opravdanih razloga zaključiti da se povuče prijedlog zakona koji je podnijela Parlamentu Federacije.Povlačenje zakona može se izvršiti samo do otvaranja pretresa u domu Parlamenta Federacije. O povlačenju prijedloga zakona premijer pismeno obavještava Parlament Federacije, a to mogu, po zaključku Vlade, učiniti i predstavnici Vlade na sjednici domova Parlamenta Federacije.
Vlada može pismeno ili putem predstavnika Vlade, do završetka pretresa, predložiti domovima Parlamenta Federacije da odlože pretres nacrta, odnosno prijedloga zakona, da bi ona na sjednici razmotrila određeno pitanje i zauzela stav.
Vlada može predložiti domovima Parlamenta Federacije da se pretres odloži i u slučaju kada ona nije predlagač zakona da bi azmotrila taj zakon i zauzela svoj stav.
Član 85.
Odgovore na pitanja poslanika, odnosno delegata u domovima Parlamenta Federacije upućenih Vladi, u vezi s radom Vlade ili poslovima iz njene nadležnosti, daje član Vlade kojeg odredi Vlada.
U hitnim slučajevima premijer može odrediti člana Vlade koji će odgovarati na pitanja poslanika, odnosno delegata u domovima Parlamenta Federacije.
Ako odgovor na pitanje poslanika, odnosno delegata, nije dat neposredno po postavljenom pitanju, ili je pitanje postavljeno Vladi sa zahtjevom da se odgovor da na
narednoj sjednici doma Parlamenta Federacije, Vlada utvrđuje odgovor na sjednici i određuje svog predstavnika koji će dati odgovor.
Odgovore na pitanja poslanika, odnosno delegata u domovima Parlamenta Federacije koji su upućeni federalnim ministarstvima ili drugim tijelima federalne uprave u vezi s radom tog organa, daje federalni ministar, odnosno rukovodilac drugog tijela federalne uprave.
Član 86.
Ako odgovor na pitanje poslanika odnosno delegata u domovima Parlamenta Federacije predstavlja državnu ili službenu tajnu, na tu okolnost upozorit će se poslanik odnosno delegat u domovima Parlamenta Federacije.
VII . ODNOS VLADE PREMA FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE
Član 87.
U ostvarivanju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada utvrđuje stavove koji su obavezni za federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave, o načinu provođenja utvrđene politike, zakona, drugih propisa i općih akata, naređuje tim tijelima donošenje propisa ili preduzimanje mjera za koje su ovlašteni, utvrđuje rokove za izvršavanje pojedinih zadataka i naređuje ispitivanje stanja u oblastima iz njihovog djelokruga i podnošenja izvještaja sa prijedlozima i preduzetim mjerama.
VIII . ODNOS VLADE PREMA VLADAMA KANTONA
Član 88.
U vršenju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada ostvaruje saradnju sa vladama kantona po pitanjima koja su zajednička za federalna i kantonalna tijela vlasti, u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonom.
Odnos i saradnja iz stava 1. ovog člana, ostvaruje se, po pravilu, neposrednim kontaktima, razmjenom pisanih materijala i na drugi način koji odredi Vlada.
IX. ODNOS VLADE PREMA GRADONAČELNICIMA, ODNSONO NAČELNICIMA OPĆINA
Član 89.
U vršenju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada ostvaruje saradnju s gradonačelnicima i načelnicima općina po pitanjima koja su Ustavom Federacije, odnosno federalnim zakonima povjerena na vršenje gradu, odnosno općini.
X. ODNOS VLADE PREMA VIJEĆU MINISTARA
Član 90.
U vršenju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada ostvaruje saradnju sa Vijećem ministara o svim pitanjima značajnim za ekonomski razvoj, reformu pravnog, ekonomskog, poreskog i bankarskog sistema, efikasnu borbu protiv korupcije, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, povratak raseljenih lica i izbjeglica, te za ukupan društveni razvoj Federacije i Bosne i Hercegovine.
XI . SARADNJA VLADE S VLADOM REPUBLIKE SRPSKE
Član 91.
O svim pitanjima iz člana 90. ovog poslovnika, Vlada će podsticati i razvijati saradnju sa Vladom Republike Srpske i to, kako neposrednim kontaktima, razmjenom informacija i materijala, tako i formiranjem zajedničkih stručnih tijela, te na drugi način koji Vlada ocijeni svrsihodnim i obostrano korisnim.
XII . SARADNJA SA VLADOM BRČKO – DISTRIKTA
Član 92.
Vlada će ostvarivati saradnju sa Vladom Brčko - Distrikta o svim pitanjima značajnim za provođenje Odluke o arbitraži, kao i po pitanjima iz člana 90. ovog poslovnika.
XIII. ODNOS I SARADNJA VLADE S VLADAMA DRUGIH DRŽAVA
Član 93.
Vlada ostvaruje saradnju s vladama drugih država putem Vijeća ministara, Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i neposrednim kontaktima, u skladu sa međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine.
Član 94.
Premijer, zamjenik premijera ili član Vlade koji učestvuje u razgovorima sa predstavnicima vlada drugih država i međunarodnih organa i organizacija, podnosi Vladi usmeni ili pismeni izvještaj o obavljenom razgovoru.
Član 95.
Predstavnike vlada drugih država, ambasadore i druge diplomatsko-konzularne predstavnike, odnosno predstavnike međunarodnih organa i organizacija, prima premijer.
Premijer može odrediti da predstavnike iz stava 1. ovog člana, prima zamjenik premijera ili član Vlade, koji su dužni podnijeti Vladi usmeno ili pismeno izvještaj o obavljenom razgovoru.
XIV. JAVNOST RADA VLADE
Član 96.
Vlada izvještava javnost o svom radu i o donesenim odlukama, zaključcima i zauzetim stavovima, kao i o značajnijim pitanjima koja su u toku razmatranja ili će se razmatrati na sjednicama Vlade.
Član 97.
Izvještavanje javnosti o radu Vlade, vrši se putem Ureda za informiranje i to putem: saopćenja za javnost ili na drugi odgovarajući način.
U vršenju poslova izvještavanja javnosti o radu Vlade, Ured za informiranje izvršava poslove iz stava 1. ovog člana, u saradnji i po nalogu premijera.
Vlada određuje koji se materijali o pitanjima koja se razmatraju na sjednicama Vlade i njenih radnih tijela ne mogu staviti na raspolaganje predstavnicima sredstava javnog informiranja.
Premijer može, prema potrebi, nakon održane sjednice Vlade, organizirati razgovore, intervjue ili konferencije za štampu s predstavnicima sredstava javnog informiranja o pitanjima koja su se razmatrala na sjednici Vlade, a može odlučiti i da članovi Vlade organiziraju te vidove informiranja o pitanjima iz svog djelokruga koja su se razmatrala na sjednici Vlade.
Članovi Vlade, mogu, prema potrebi, organizirati razgovore, intervjue, odnosno konferencije za štampu s predstavnicima sredstava javnog informiranja o određenim pitanjima iz svoga djelokruga.
Član 98.
Sredstva javnog informiranja mogu prisustvovati sjednicama Vlade, po predhodnom odobrenju Vlade.
Prisustvo sjednicama traje ograničeno vrijeme, koje odredi Vlada.
Ured za informiranje dužan je obezbjediti uvjete za rad sredstava javnog informiranja i davanje potrebnih podataka i infoamcija.
Član 99.
Sekretar Vlade dužan je fizičkim i pravnim licima omogućiti pristup informacijama iz nadležnosti Vlade u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosn i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br.32/01) i propisa donesenih na osnovu tog zakona.
XV. OBJAVLJIVANJE PROPISA I UTVRĐIVANJE PREČIŠĆENIH TEKSTOVA I VRŠENJE ISPRAVKI PROPISA VLADE I PODZAKONSKIH PROPISA FEDERALNIH MINISTARSTVA
Član 100.
Sekretar Vlade dostavlja na objavljivanje u "Službene novine Federacije BiH" propise Vlade, kao i propise koje donose federalni ministri i drugi rukovodioci federalnih organa upave ovlašteni za donošenje propisa.
Obrađivač propisa dužan je usvojeni propis Vlade, odnosno podzakonski propis koje sam donosi, pripremiti i dostaviti sekretaru Vlade radi objavljivanja.
Član 101.
Ured za zakonodavstvo utvrđuje prečišćene tekstove propisa koje donosi Vlada, ako je za to ovlašten tim propisom.
Prečišćeni tekst propisa Vlade priprema federalno ministarstvo ili drugi organ federalne uprave (u daljem tekstu: rukovodilac federalnog organa uprave) koji je bio obrađivač propisa i taj tekst dostavlja Uredu za zakonodavstvo radi utvrđivanja prečišćenog teksta pripisa.
Član 102.
Ako u objavljenom tekstu propisa ili drugog akta Vlade postoje štamparske greške, rukovodilac federalnog organa uprave koji je nadležan za izvršavanje tog propisa, odnosno akta Vlade, dužan je pripremiti tekst akta o ispravci štamparskih grešaka i taj akt dostaviti Uredu za zakonodavstvo na daljnji postupak.
Kada Ured za zakonodavstvo utvrdi tekst akta o ispravci štamparskih grešaka, dužan je taj akt dostaviti sekretaru Vlade, radi objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Član 103.
Rukovodilac federalnog organa uprave utvrđuje prečišćeni tekst podzakonskog propisa i općeg akta koji je, u skladu sa zakonom, on donio i dostavlja ga Uredu za zakonodavstvo na mišljenje.
Rukovodilac federalnog organa uprave utvrđuje ispravke štamparskih grešaka u objavljenom podzakonskom propisu i općem aktu koji je on donio i akt o ispravci dostavlja na mišljenje Uredu za zakonodavsto.
Rukovodilac federalnog organa uprave, kada prečišćeni tekst podzakonskog propisa, odnosno ispravke grešaka iz st. 1. i 2. ovog člana uskladi sa mišljenjem Ureda za zakonodavstvo, dužan je taj propis, odnosno ispravku dostaviti sekretaru Vlade radi objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 104.
Sekretar Vlade ne može poslati na objavljivanje propise, odnosno ispravke iz člana 102. i 103. ovog poslovnika ako ti propisi, odnosno ispravke nisu usklađene sa Uredom za zakonodavstvo.
XVI . PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 105.
Danom stupanju na snagu ovog poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 19/01 i 39/01).
Član 106.
Ovaj poslovnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
V. broj: 127/2003.
3. april 2003. godine.
S a r a j e v o
P R E M I J E R
Dr. Ahmet Hadžipašić